Datum: 25 rujan 2008.
Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 uređuje se brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.
Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na načelima ravnopravnosti žene i muškarca, te uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji, zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta, kao i primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi, te odrasle osobe s duševnim smetnjama. Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
Brak
Obiteljski zakon regulira brak kao zajednicu muškarca i žene, sklopljenu u vjerskom i građanskom obliku, a utemeljenu na načelu ravnopravnosti muškarca i žene. Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom.
Razvod braka
Razvod braka može tužbom zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga sporazumnim zahtjevom. Bračni drug nema pravo na tužbu za razvod braka u vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. Sud će razvesti brak ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, a i u slučaju ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.
Ako se postupak razvoda braka pokreće tužbom ili sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, obvezno se u tijeku postupka provodi postupak posredovanja. Naime, kad sud primi tužbu ili sporazumni zahtjev za razvod braka, već na prvom ročištu zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalištu za brak i obitelj ili osobi ovlaštenoj za pružanje stručne pomoći (posredovatelju) žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka. Ako se o tome bračni drugovi nisu sporazumjeli, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja, te ju bez odgode dostaviti posredovatelju. Bračni drugovi su dužni u roku od 15 dana od donošenja te odluke pokrenuti postupak posredovanja, koji mora biti proveden i okončan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda. U roku od 15 dana od okončanja posredovanja, posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima. Ako bračni drugovi ne dostave stručno mišljenje sudu u roku od godinu dana od dostave odluke suda o posredovatelju, smatrat će se da je tužba, odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povučen. Sud će isto tako, odmah na prvom ročištu ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o njegovim susretima i druženju s drugim roditeljem, odnosno smještaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka.
Majčinstvo i očinstvo
Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila. Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tristo dana od prestanka braka. Ako se majčinstvo i očinstvo ne može odrediti prema tim kriterijima, utvrđuje se priznanjem (pa i u oporuci) ili sudskom odlukom. Priznanje majčinstva i očinstva je neopozivo, a po propisanom postupku upisat će se u maticu rođenih.
Obiteljski zakon je propisao postupak i pretpostavke utvrđivanja majčinstva i očinstva sudskom odlukom, kao i postupak i pretpostavke za osporavanje majčinstva i očinstva. No ako je majčinstvo ili očinstvo utvrđeno sudskom odlukom, osporavanje nije dopušteno.
U Obiteljski zakon uvedene su i posebne odredbe o majčinstvu i djeteta začetog uz medicinsku pomoć, kojima je propisano da nije dopušteno utvrđivati ili osporavati majčinstvo, odnosno očinstvo djeteta koje je začeto u postupku oplodnje uz medicinsku pomoć i suglasnost donatora. Iznimke su dopuštene samo ako nije bilo pisanog pristanka muža, majke, odnosno žene čijom je jajnom stanicom dijete začeto i to najkasnije do sedme godine života djeteta.
Prava i dužnosti u odnosima roditelja i djece
Budući je zaštita dobrobiti i prava djeteta jedno od osnovnih načela na kojem je utemeljen, Obiteljski zakon propisuje da dijete ima pravo na skrb za zdravlje i život, na sigurnost i odgoj u obitelji, na život sa svojim roditeljima, a ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja, dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima. Dijete ima pravo tražiti zaštitu svojih prava pred nadležnim tijelima koja su o tome dužna obavijestiti centar za socijalnu skrb. No, dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im.
Roditelji su dužni skrbiti o životu i zdravlju djeteta, štititi dijete, odgajati ga, čuvati i njegovati, nadzirati, te se brinuti o obveznom školovanju. Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi, a ona mu se može ograničiti ili oduzeti samo odlukom nadležnih tijela iz razloga i na način propisan Obiteljskim zakonom. Pravo je roditelja da žive sa svojim djetetom. U cilju zaštite prava i dobrobiti djeteta, Obiteljski zakon propisuje niz mjera obiteljsko pravne zaštite. Upozorenje i nadzor nad roditeljskom skrbi provode centri za socijalnu skrb, a oduzimanje prava roditeljima da žive s djetetom i odgajaju ga u nadležnosti je izvanparničnog suda.
Posvojenje
Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo. Posvojitelj može biti osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina, a iznimno, ako postoje opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika između posvojitelja i posvojenika ne smije biti veća od četrdeset pet godina. Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.
Obiteljskim zakonom je propisan postupak posvojenja kojeg po službenoj dužnosti provodi centar za socijalnu skrb prebivališta ili boravišta djeteta. Pravni učinci posvojenja sastoje se u tome da između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane nastaje neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze, a prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.
Skrbništvo
Skrbništvo je oblik zaštite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese. Maloljetna osoba stavit će se pod skrbništvo ako su joj roditelji umrli, nestali nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta, lišeni poslovne sposobnosti ili roditeljske skrbi, maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost, odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu.
Odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbništvo donosi centar za socijalnu skrb, koji i imenuje skrbnika. Sud u izvanparničnom postupku djelomično ili potpuno lišava poslovne sposobnosti punoljetnu osobu, koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba. Odluku o lišenju poslovne sposobnosti sud će donijeti nakon što pribavi stručno mišljenje liječnika vještaka. Centar za socijalnu skrb će osobu koja je djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti staviti pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.
Uzdržavanje
Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova i srodnika u ravnoj lozi. Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a dijete koje se redovno školuje dužni su uzdržavati i nakon punoljetnosti. Punoljetno dijete koje je završilo školovanje, a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon školovanja, a punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad sve dok ta nesposobnost traje. Centar za socijalnu skrb nastojat će da se roditelji ili dijete koje se redovito školuje i nakon punoljetnosti i roditelji izvansudski nagode o visini, odnosno povećanju doprinosa za uzdržavanje uvijek kad je to moguće, vodeći računa o dobrobiti djeteta, a nagodba sklopljena u centru za socijalnu skrb je ovršna isprava.
Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.
Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanja od svog bračnog druga. Bračni drug može podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, a što ga je sud dužan upozoriti, a iznimno može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka.