Datum: 7 kolovoz 2009.
I-PRAVA OSOBA S TJELESNIM ILI MENTALNIM OŠTEĆENJEM PO ZAKONU O SOCIJALNOJ SKRBI
Prava iz socijalne skrbi, korisnici, kao i uvjeti njihovog korištenja, propisana su Zakonom o socijalnoj skrbi ( NN 73/97 ) i Zakonima o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj skrbi ( NN 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07), ostvaruju se u centrima za socijalnu skrb na zahtjev korisnika, njegovog bračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, skrbnika ili udomitelja, a i po službenoj dužnosti.
Prava iz socijalne skrbi koja mogu ostvariti osobe i obitelji osoba s posebnim potrebama su:
-doplatak za pomoć i njegu
koji se može odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama, uz uvjet da taj doplatak ne može ostvariti po drugoj osnovi, te ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 16. stavak 1. Zakona, odnosno ako prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 16. st. 1. Zakona u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
-pomoć i njega u kući
koja se može odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, pod uvjetom da nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelj, bračni drug i djeca, niti ima mogućnost da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, a prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice iz članka 16. stavak 1. Zakona. Zakon pod istim uvjetima omogućuje i psihosocijalnu rehabilitaciju, koja se osigurava kao stručna pomoć u obitelji (patronaža).
-osobna invalidnina
koju ostvaruje teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a čije je oštećenje ili bolest nastalo prije navršene 18. godine života, ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi, a iznosi mjesečno 250% osnovice iz članka 16. stavka 1. Zakona.
-naknada do zaposlenja
koju može ostvariti tjelesno ili mentalno oštećena ili psihički bolesna osoba kojoj je tjelesno ili mentalno oštećenje ili psihička bolest utvrđena sukladno odredbama Zakona, a nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života. Odluku o priznavanju prava donosi mjesno nadležan centar za socijalnu skrb, iznosi 70% od osnovice članka 16. st. 1. Zakona.
-skrb izvan vlastite obitelji
su svi oblici smještaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, obiteljskom domu, udomiteljskoj obitelji i organiziranom putovanju, pomoć za osobne potrebe za korisnike stalnog smještaja, jednokratni dodatak za slučaj smrti korisnika stalnog smještaja, pomoć pri uključivanju djeteta i mlađe punoljetne osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija), osposobljavanje za samostalan rad ili samozbrinjavanje (prijevoz i smještaj), financijsku potporu studentima-korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji kojima je prestao stalni smještaj.
-status roditelja njegovatelja
priznaje se jednom od roditelja djeteta, kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja, ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojeg je u potpunosti nepokretno, zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja.
Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu od pet osnovica iz čl. 16. Zakona o socijalnoj skrbi.
-stalna pomoć
priznaje se polazniku srednje škole, smještenom u učeničkom domu, koji zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja pohađa školu po posebnom programu izvan mjesta prebivališta i to neovisno o njegovim prihodima ili prihodima njegove obitelji.
II-PRAVA RODITELJA PO ZAKONU O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 85 od 21. srpnja 2008. godine, a stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine propisana su prava roditelja i njima izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore. Istim zakonom propisani su uvjeti i način njihova ostvarivanja, financiranje te tijela nadležna za provedbu.
Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je HZZO.
Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj, odnosno osoba izjednačena s roditeljem i to zaposleni, samozaposleni, a u određenim slučajevima poljoprivrednik, nezaposleni i roditelj izvan sustava rada.
-prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju:
Ova prava regulirana su člankom 23. Zakona, koji propisuje da :
(1)-Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust prema Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda.
(2)-Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. ovog članka jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.
(3)-Pod uvjetom iz stavka 1. ovog članka, jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje.
(4)-Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka ne može ostvariti zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja.
(5)-Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovog članka ima pravo na naknadu plaće prema ovom Zakonu.
(6)-Ministar nadležan za obitelj, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka.
Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava iz čl. 23. st. 1., 2. i 3. Zakona propisana su člankom 24. Zakona i to stavcima 7. i 8., koji glase:
(7)-Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života iz članka 23. stavka 1. ovog Zakona ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(8)-Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 23. stavka 2. i 3. ovog Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punog radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
III-PRAVILNIK O UVJETIMA I POSTUPKU ZA STJECANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU NA DOPUST ILI RAD U SKRAĆENOM RADNOM VREMENU RADI NJEGE DJETETA
Na temelju članka 23. stavak 6. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi, donijela je 29. siječnja 2009. godine gore navedeni Pravilnik, koji je objavljen u NN broj 18. od 11. veljače 2009. godine.
Pravilnikom su propisani uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, a u trajanju propisanom člankom 23. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava.
Ovo pravo zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo koristiti nakon što u cijelosti iskoristi pravo na roditeljski dopust.
VODIČ IZRADILA PRAVNICA OC BBŽ
Ljiljana Cerjanec, dipl. iur.